Kognitivni kapitalizam kao novi postindustrijski oblik kapitalizma

S obzirom da je industrijski kapitalizam na zalasku i da je došlo do radikalnih promjena kad je riječ o tendencijama suvremenog kapitalizma (širenje središnje uloge znanja unutar društvene organizacije proizvodnje te "financijarizacija") i nastanka kapitalizma koji je utemeljen na znanju u kojem proizvodnja i kontrola znanja postaju glavni moment valorizacije kapitala (tzv. "knowledge based economy"), potrebno je razmisliti o novim teorijskim strategijama i metodološkim pristupima novoj situaciji. Bez tog pojma ne mogu se shvatiti veze između a) razvoja proizvodnih snaga i b) razvoja društvenih odnosa proizvodnje.

Glavni izvor vrijednosti nalazi se sada u znanju kojeg utjelovljuje živi rad, a ne u kapitalu i tzv. materijalnom radu. S obzirom da rad postaje sve više komunikacija i suradnja, a statičko upravljanje resursima prerasta u dinamičko upravljanje znanjem, bilo bi veoma zanimljivo ovu novu ekonomsko-političku situaciju analizirati iz Marxove perspektive, preciznije iz spisa "Grundrisse" u kojem se mogu naći neki zameci ekonomije utemeljene na znanju, odnosno tzv. "kognitivnog kapitalizma".

Naime, iako je industrijski kapitalizam i prije (u 19 st.) označavao razvoj tehnologije kao primjene znanstvenih spoznaja u proizvodnji, danas je s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama došlo do istinski paradigmatskog prevrata i revolucije proizvođenja znanja kao samostalne sfere kapitalističke akumulacije, pri čemu su najveći pomaci upravo u sferi intelektualnog vlasništva. Znanje postaje podložno logici tržišta, dakle postaje roba, pa je onda glavno pitanje za raspravu u panel-diskusiji na koji način promisliti proizvodnju znanja unutar današnje političke ekonomije i analizirati na koji način logika akumulacije kapitala uvjetuje razvoj znanosti (kao što je to rekao i Marx). Dodatno pitanje za raspravu moglo bi biti vezano općenito za ulogu znanja u postfordističkom razdoblju i ulogu nematerijalnog rada u današnjem svijetu.