Baudrillard vs. Marx: znak protiv ekonomije

U svojim najranijim radovima, kao što su Le Système des objets (1968), La Société de consummation (1970), a posebice Pour une critique de l’economie politique du signe (1972), Jean Baudrillard još je uvijek prvenstveno zainteresiran za de Saussureovu semiologiju i 'simboličku razmjenu'. Tekstove ranog Baudrillarda u tom smislu ne karakterizira postmoderni diskurs po kojem je kasnije postao poznat (teza o simulaciji, Zaljevskom ratu koji se nije dogodio, 11. rujnu, itd.), već koncizan i kritičan stil. Pod utjecajem Georgesa Bataillea i Rolanda Barthesa, Baudrillard zagovara tezu da svaki objekt, kao znak, kaže nešto o svojim korisnicima, te da je Marx bio u krivu kad je robu raščlanio na razmjensku i upotrebnu vrijednost.

Danas potrošnju karakterizira upravo 'stupanj na kojemu se roba neposredno proizvodi kao znak, kao vrijednost/znak, a znakovi (kultura) kao roba'. Kratko izlaganje će pokušati dati pregled osnovnih Baudrillardovih teza, uspostaviti vezu između njegove kritike Marxa, s jedne strane, i de Saussurea, s druge strane, te na kraju pokušati odgovoriti ne samo kakva je korelacija između Baudrillardovih uvida i radova Rolanda Barthesa i Jacquesa Derridaa, već i koja je uopće relevantnost kritike političke ekonomije znaka za suvremeno doba i kolanje kapitala. Jednom riječju, da li je i koliko Baudrillard uopće bio u pravu.

Reference:
Osim navedenih Baudrillardovih djela,
F. de Saussure, Tečaj opće lingvistike;
K. Marx, Kapital (posebno br. 1.);
J. Derrida, O gramatologiji, Diseminacija;
R. Barthes, Elementi semiologije, S/Z, Mitologije;
J. Baudrillard, Simulakrumi i simulacija, Duh terorizma